Prošle sedmice, Sjedinjene Američke Države usvojile su zakon kojim se nastoji zaštititi izraelski lideri od hapšenja zbog njihove uloge u genocidu nad Palestincima, koji trajao 15 mjeseci.

Zakon, koji predviđa sankcije protiv Međunarodnog krivičnog suda (ICC) kao odgovor na naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta, uveden je usred promjene vlasti u američkom Kongresu, gdje su republikanci preuzeli kontrolu nad oba doma.

Ashish Prashar, politički strateg i bivši savjetnik britanskog izaslanika za mir na Bliskom istoku, tvrdi da ovaj potez SAD-a pokazuje zabrinjavajuće dvostruke standarde u primjeni međunarodnog prava.

“Zapad je u protekloj sedmici jasno pokazao, bez imalo sumnje, da međunarodno pravo nikada nije bilo namijenjeno da ih drži odgovornima”, izjavio je Prashar za TRT World.

„Jasno su dali do znanja da je međunarodno pravo namijenjeno afričkim diktatorima i Rusiji, dok su zapadni lideri sami više puta počinili masakre, ratne zločine i genocid.“

Zakon, nazvan „Zakon o suprotstavljanju nelegitimnom sudu“, sada ide na odobrenje u Senat. On predviđa sankcije protiv onih koji podržavaju napore ICC-a da procesuiraju Amerikance ili Izraelce.

Sankcije bi uključivale zamrzavanje imovine i zabranu izdavanja viza strancima koji materijalno ili finansijski podržavaju napore Suda.

Predložene sankcije dolaze uprkos rastućem konsenzusu među međunarodnim tijelima i stručnjacima o prirodi izraelskih ratnih zločina u Gazi, koje je ICC u svojoj preliminarnoj presudi opisao kao genocid.

Prashar napominje da SAD ne bi oklijevao označiti takve akcije kao genocid ako bi to služilo njegovim interesima.

Povukao je paralelu sa Sudanom, gdje je Bidenova administracija optužila paravojne snage Rapid Action Forces (RSF) za genocid.

“(Ali) SAD nikada neće nazvati ovo (masakre u Gazi) genocidom”, kaže Prashar.

Ciljanjem izraelskog vrha prošlog novembra sa svojim historijskim nalozima za hapšenje, ICC je postavio temelje za šire mehanizme odgovornosti.

Vojni zvaničnici, korporativni subjekti i drugi akteri umiješani u sistematske zločine Izraela sada bi se mogli naći pod pravnom istragom.

Nacije koje su potpisnice Rimskog statuta ili ICC zakona mogu primijeniti univerzalnu jurisdikciju za procesuiranje pojedinaca, uključujući političke lidere i vojne zvaničnike, za pomaganje u genocidu ili zločinima protiv čovječnosti. Ova jurisdikcija se primjenjuje bez obzira na to gdje je zločin počinjen ili na nacionalnost optuženih ili žrtava.

Prvi primjer takve primjene desio se prošle sedmice.

U historijskom potezu, brazilski sud je naložio policiji da istraži izraelskog vojnika optuženog za ratne zločine u Gazi.

Sudski nalog za hitnu istragu predstavlja značajan primjer primjene odredbi Rimskog statuta na domaćem nivou.

“Ono što bih predložio međunarodnim pravnicima jeste da uzmu model koji je nedavno primijenjen u Brazilu i podignu optužnice prema međunarodnom pravu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u svojim domaćim sudovima”, dodaje Prashar.

Hoće li sankcije promijeniti stav Zapada?

Nakon predloženih američkih sankcija protiv ICC-a, mnoge zapadne zemlje, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku i Poljsku, vjerovatno će se uskladiti s Washingtonom.

“Mislim da ćemo dobiti nekolicinu istih ljudi, istih vlada koje su dosljedno negirale ovaj genocid, naoružavale ovaj genocid, koje neće slijediti ovo”, kaže Prashar.

“Sada je na evropskim saveznicima da pokažu hrabrost i zapravo se suprotstave SAD-u i kažu, ne, mi vjerujemo u međunarodno pravo.”

Washington je historijski predstavljao značajne izazove za ICC, aktivno se protiveći Sudu kada istražuje ratne zločine koji uključuju američko osoblje ili saveznike, poput Izraela.

Ova taktika pritiska uključivala je uvođenje sankcija protiv zvaničnika ICC-a i lobiranje kod država članica da povuku podršku za istrage koje se smatraju nepovoljnim za američke interese.

Otkriveno je da su izraelske obavještajne službe godinama špijunirale zvaničnike Suda.

SAD je ranije sankcionisao bivšu tužiteljicu ICC-a Fatou Bensoudu i druge članove osoblja ICC-a tokom Trumpove administracije zbog istraga Suda o ratnim zločinima Washingtona u Afganistanu i njegovog saveznika Izraela na palestinskim teritorijama.

Posebno, Bensouda je primila direktne prijetnje od Mossadovog rukovodstva, upozoravajući je da ne nastavlja slučajeve koji bi mogli ugroziti njenu sigurnost ili sigurnost njene porodice.

Iako je Bidenova administracija kasnije ukinula te sankcije, trenutni potez za njihovo ponovno uvođenje protiv Suda otvara značajna pravna i etička pitanja.

Otvoreno političko protivljenje također se intenziviralo.

U aprilu 2024. godine, grupa američkih republikanskih senatora izdala je upozorenje trenutnom tužitelju Karimu Khanu, prijeteći sankcijama protiv njega, zvaničnika ICC-a, pa čak i njihovih porodica ako se nalozi nastave.

“ICC i sudije su znali… da će biti sankcionisani, kažnjeni, da će biti napadnuti zbog izdavanja ovih naloga za hapšenje”, kaže Prashar.

“SAD ne želi nikakvu odgovornost za Izrael ili za sebe, iskreno, za ove ratne zločine, jer odgovornost Izraela znači odgovornost SAD-a, jer je pružio svu podršku, političku i vojnu, Izraelu da počini ovaj genocid.”

Međutim, američke sankcije vjerovatno neće zaustaviti istragu ICC-a, iako bi ove mjere mogle stvoriti operativne prepreke, poput zamrzavanja imovine u SAD-u ili stvaranja opreza kod finansijskih institucija u rukovanju transakcijama ICC-a.

Kada je SAD ranije vodio kampanju protiv ICC-a ciljajući njegovog tužitelja i osoblje, suočio se je sa širokom globalnom osudom. Nijedna zapadna demokratija ili saveznik SAD-a, osim Izraela, nije podržala kampanju.

Ovog puta, reakcija bi mogla biti još jača, posebno u Evropi, gdje bi američko prekoračenje moglo preusmjeriti fokus s legitimnih kritika ICC-a na opstrukciju pravde koju vrši Washington.