Malo šta prelazi granice, klase i epohe kao zlato. Od uličnih prodavača do nacionalnih banaka, njegova trajna privlačnost zajednička je svima, posebno u nesigurnim vremenima.

Zlato je oduvijek bilo više od obične robe. Ono je zaštita od nesigurnosti, simbol stabilnosti u svijetu koji često djeluje nestabilno.

Decenijama njegova vrijednost stalno raste, neosjetljiva na oscilacije globalnih valuta poput dolara i eura.

Prošle godine zlato je ostvarilo godišnji rast od 27 posto, što je najveći rast od 2010. godine, dosegnuvši rekordne vrijednosti nekoliko puta. Prema mišljenju finansijskih stručnjaka, ovaj trend se vjerovatno neće promijeniti u 2025. godini, jer političke promjene i ekonomske turbulencije sve više investitora usmjeravaju prema sigurnosti koju zlato pruža.

Bayram Veli Salur, glavni investicioni direktor u istanbulskoj kompaniji Kuveyt Turk Asset Management, ističe jedinstvenu ulogu zlata kao protivteže američkom dolaru. “Jak dolar obično smanjuje cijene zlata, dok slabiji dolar podržava njegovu vrijednost”, objašnjava za TRT World. Kako mnoge zemlje istražuju alternative dolaru, zlato se sve više vidi kao sigurna i vrijedna rezerva.

Ovaj rastući interes za zlato nije samo ekonomske prirode, već je i odgovor na promjene u globalnim odnosima moći. Geopolitičke podjele su se produbile posljednjih godina, od rata u Ukrajini do rastućih tenzija između Kine – druge najveće svjetske ekonomije – i Sjedinjenih Američkih Država. Ove promjene su potaknule Moskvu i Peking, kao i mnoge zemlje globalnog juga, da se udalje od dolara, nastojeći razviti alternativne finansijske sisteme kroz grupe poput BRICS-a, političkog i ekonomskog saveza izvan Zapada.

Politika “Amerika prvo” novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa i zapadne sankcije Rusiji i drugim zemljama također bi mogle dovesti do procesa deglobalizacije dolara, što bi moglo navesti mnoge globalne centralne banke da kupuju više zlata nego dolara, prema analitičarima.

Smanjenje oslanjanja na dolar dovelo je do većeg favoriziranja zlata. Centralne banke širom svijeta slijede ovaj trend, kupujući zlato u rekordnim količinama – gotovo 700 tona samo u 2024. godini, prema procjenama.

“Napori da se rezerve diverzifikuju dalje od američkog dolara, zajedno sa zabrinutostima oko potencijalnih budućih sukoba s Washingtonom, mogli bi navesti globalne centralne banke da povećaju svoje zlatne rezerve. Takav trend bi mogao podići cijene zlata na nove visine u 2025. godini”, kaže vodeći menadžer imovine.

Ova rastuća sklonost ka zlatu nije samo odbacivanje dolara, već širi odgovor na ekonomsku nepredvidivost. Američki dolar je bio vodeća svjetska rezervna valuta od Drugog svjetskog rata, što je omogućilo finansijsku i političku dominaciju Washingtona zajedno sa Sovjetskim Savezom, bivšom komunističkom silom. Ali u posthladnoratovskoj eri, američki ratovi od Iraka do Afganistana narušili su popularnost dolara.

Sada postoji i faktor Trumpa. Ako novoizabrani predsjednik Donald Trump krene s protekcionističkim ekonomskim politikama, kako je dugo obećavao, i uvede dodatne tarife Kini, kao i nova ograničenja na imigracione politike, sve to može povećati inflaciju u SAD-u i dodatno povećati privlačnost zlata kao zaštite od fiskalne nestabilnosti, prema Gokhanu Ovencu, ekonomisti sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Istanbulu.

Dok se mišljenja ekonomista o utjecaju inflacije na potražnju za zlatom razlikuju, mnogi vjeruju da je u eri viših cijena ovaj žuti metal sigurno utočište. “Rastuća inflaciona očekivanja podržavaju zlato jer ono služi kao zaštita od inflacije,” kaže Salur.

“Po mom mišljenju, politički i ekonomski rizici, potražnja osjetljiva na prinose od centralnih banaka koje se udaljavaju od dolara, investitori koji traže zaštitu od fiskalne nestabilnosti kao i tvrdoglava inflacija, podržat će još jednu godinu rasta zlata”, rekao je Ole Hansen, šef strategije za robu u banci Saxo.

Dok centralne banke privlače pažnju svojim kupovinama, obični ljudi također hrle ka zlatu. Zlatare u Istanbulu bilježe živu trgovinu, s mnogim kupcima koji navode pouzdanost zlata u poređenju s promjenjivim kamatnim stopama ili vrijednostima valuta.

“Zlato je nadmašilo kamatne stope i čini se daleko sigurnijim”, kaže Hasan Demircivi, zlatar iz Uskudara s više od 20 godina iskustva. “Vjerujem da će zlato u 2025. godini imati veću vrijednost od drugih roba”, dodaje turski zlatar.

Njegovi kupci su također optimistični, predviđajući da će cijene premašiti 3.500 dolara po unci u 2025. godini. Murat Baris, još jedan zlatar iz Uskudara, također vjeruje da će vrijednost žutog metala rasti u 2025. “Dolar rđa, ali zlato ne”, kaže Baris, koji je više od tri decenije u zlatarskoj industriji zahvaljujući porodičnom poslu, za TRT World.

Jedan od njegovih kupaca, Umran Bire, dodaje: “Preferiram zlato jer će donijeti veći povrat u budućnosti.”

Analitičari u banci Goldman Sachs Investment predviđaju da bi zlato moglo dosegnuti 3.000 dolara po unci do kraja 2025. godine. Ovaj optimizam temelji se na kombinaciji faktora: geopolitičkoj nesigurnosti, strahu od inflacije i potencijalnim smanjenjima kamatnih stopa od strane američke Federalne rezerve, kaže Ovenc, ekonomista s Univerziteta u Istanbulu, za TRT World.

Prema nekim prognozama, Fed će smanjiti kamatne stope više puta u 2025. godini, povećavajući globalnu ponudu novca i stvarajući povoljne uslove za pojedince da ulažu u zlato, kaže Ovenc. To znači da će vrijednost ovog dragocjenog metala vjerovatno rasti zbog povećane potražnje, dodaje ekonomista.

“Smanjenje kamatnih stopa obično podržava više cijene zlata smanjujući oportunitetni trošak držanja imovine koja ne donosi prinose”, dodaje Salur.

“Ako Trump provede politike koje će potkopati nezavisni karakter Američke centralne banke, to će dodatno povećati trend prema zlatu”, predviđa Ovenc. Među raznim faktorima, “odnos između Trumpa i Američke centralne banke odredit će nivo potražnje za zlatom”, dodaje.

Ali Salur također skreće pažnju na drugi ekonomski scenarij koji favorizira Trumpa i američku ekonomiju. “Jak američki dolar, visoki prinosi na američke obveznice, smanjenje geopolitičkih tenzija i usporavanje smanjenja kamatnih stopa mogli bi ublažiti zamah zlata u poređenju s 2024. godinom”, kaže, naglašavajući činjenicu da je vrijednost zlata porasla za 13,1 posto u 2023. i udvostručila se u 2024. godini, dosegnuvši svoj vrhunac.

Iako su novi rekordni maksimumi sasvim mogući u 2025. godini, Salurovo povjerenje u snažan rast zlata je “umjereno” zbog mogućeg finansijskog scenarija koji favorizira američku ekonomiju. “Stoga, održavanje visokog udjela zlata u portfeljima možda neće maksimizirati prinose u 2025. godini”, dodaje.

Dok analitičari poput Salura razmatraju finansijske faktore koji bi mogli utjecati na kretanje zlata, drugi vide njegovu vrijednost kao nešto dublje i trajnije. Fatih Kul, radnik u delikatesu u Istanbulu, nudi filozofsku perspektivu, napominjući da uspon zlata nije samo ekonomski, već i psihološki fenomen. Kako on kaže, “zlato je valuta čovječanstva od početka vremena.” U eri brzih promjena i stalnih sukoba, njegova bezvremenska vrijednost ostaje nenadmašna.