Predsjednik Republike Srpke Milorad Dodik izjavio je u petak da u javnu raspravu upućuje novi ustav tog bosanskohercegovačkog entiteta, najavivši da se u njemu neće nalaziti odredbe o Vijeću naroda RS-a.
"Novi ustav neće biti u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, jer se Republika Srpska zalaže za originalni Dejtonski mirovni sporazum, a ovaj potez je motivisan činjenicom da se Vijeće naroda izbacuje iz Ustava", objavio je Dodik na mreži X.
Najava o novom entitetskom ustavu dolazi dan nakon što je Narodna skupština RS-a usvojila zakone o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja "vanustavnih institucija BiH" (Sud, Tužilaštvo, SIPA) na teritoriji tog entiteta.
Nakon toga, Klub Bošnjaka u Vijeću naroda RS-a najavio je pokretanje procedure zaštite vitalnog nacionalnog interesa zbog usvajanja Zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja "vanustavnih institucija BiH". Kad zahtjev bude pokrenut, o donesenim zakonima odlučivat će Ustavni sud RS-a.
Dodik je izjavio kako će javna rasprava za novi ustav RS-a "koji će jasno precizirati autentična ustavna rješenja", trajati "15 - 20 dana".
"Jedna od kvalifikacija sadržanih u prvom, ali i današnjem Ustavu, jeste da je glavni grad Republike Srpske Sarajevo, što nije tačno. Glavni grad Republike Srpske je Banja Luka, što će takođe biti definisano novim ustavom", poručio je Dodik.
Bez prisustva opozicije iz SDS, PDP i Liste za pravdu i red, u Narodnoj skupštini RS-a u četvrtak su usvojeni zakoni o formiranju entiteskog visokog sudskog i tužilačkog savjeta, o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja "vanustavnih institucija BiH", o dopuni Krivičnog zakonika RS i Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Potez je uslijediodan nakon što je Dodik pred Sudom BiH prvostepeno osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane vršenja funkcije predsjednika RS-a zbog neprimjenjivanja odluka visokog predstavnika u BiH.
Vijeće naroda RS-a konstituisano je 2003. na osnovu odluke Ustavnog suda BiH poznate kao odluka o konstitutivnosti naroda. Njegovo funkcionisanje propisano je Ustavom RS-a. Sastoji se od 28 delegata, po osam iz reda bošnjačkog, hrvatskog i srpskog naroda i četiri iz reda ostalih. Formirano je kako bi štitilo vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda u RS-u.
